Udruga Hyla provodi važno istraživanje bioraznolikosti vodnih staništa u sklopu projekta FORESIST. Tijekom prvog terenskog izlaska u listopadu 2024. godine, istraživači su posjetili više lokvi na otoku Krku te dokumentirali vrste koje su još uvijek aktivne tijekom jeseni.

Ključni ciljevi istraživanja

Cilj ovog prvog izlaska bio je upoznavanje s postojećim staništima te prikupljanje inicijalnih podataka o vrstama koje ih nastanjuju. Tijekom ovog posjeta pregledano je ukupno devet lokvi, od kojih je sedam ciljnih, a dvije su dodatno provjerene. Zabilježene su različite vrste vodozemaca, gmazova, vretenaca i leptira.

Rezultati prvog terenskog istraživanja

Blaga mediteranska klima tijekom jeseni pruža povoljne uvjete za životinje, što je rezultiralo bogatim opažanjima. Zabilježene su sljedeće vrste:

  • Vodozemci i gmazovi: barska kornjača (Emys orbicularis), mrki gušter (Algyroides nigropunctatus), primorska gušterica (Podarcis siculus), zelene žabe (Phelophylax sp.) i gatalinka (Hyla arborea).
  • Vretenca: vrste poput Aeshna cyanea, Aeshna mixta, pripadnici roda Lestes i Sympetrum striolatum.
  • Dnevni leptiri: unatoč kasnoj sezoni, zabilježene su tri vrste leptira, a u proljeće i ljeto očekuje se mnogo više opažanih vrsta.

U šumama oko lokvi pronađeni su bogata staništa starih stabala koja predstavljaju sklonište za saproksilne kukce. Ovi kukci, ovisni o mrtvom i umirućem drvetu, važni su pokazatelji zdravlja ekosustava.

Najznačajniji nalazi

Jedan od najznačajnijih nalaza bio je plavi klisnjak (Limoniscus violaceus), ugrožena vrsta koja živi u dupljama starih stabala. Ova vrsta, koja je tek nedavno ponovno otkrivena na području Hrvatske, potvrđuje važnost očuvanja tradicionalno obrezivanih („trinkanih”) hrastova na Krku i Cresu.

Planovi za nastavak istraživanja

Ovo preliminarno istraživanje pokazalo je raznolikost staništa na Krku i otkrilo bogatstvo bioraznolikosti. Daljnja istraživanja planirana su za proljeće i ljeto 2025. godine, kada se očekuje još više zanimljivih otkrića.

Društvo Hyla izvaja pomembno raziskavo biotske raznolikosti vodnih habitatov v okviru projekta FORESIST. Med prvim terenskim obiskom oktobra 2024 so raziskovalci obiskali več kalov na otoku Krku in dokumentirali vrste, ki so še vedno aktivne v jesenskem času.

Ključni cilji raziskave

Cilj prvega obiska je bil spoznati obstoječe habitate in zbrati začetne podatke o vrstah, ki jih naseljujejo. Pregledali so devet kalov, od katerih je bilo sedem ciljnih in dva dodatno. Zabeležili so različne vrste dvoživk, plazilcev, kačjih pastirjev in metuljev.

Rezultati prve terenske raziskave

Blago mediteransko podnebje v jeseni omogoča ugodne pogoje za živali, kar je privedlo do bogatih opažanj. Zabeležene so bile naslednje vrste:

• Dvoživke in plazilci: močvirska sklednica (Emys orbicularis), črnopikčasta kuščarica (Algyroides nigropunctatus), primorska kuščarica (Podarcis siculus), zelene žabe (Phelophylax sp.) in zelena rega (Hyla arborea).

• Kačji pastirji: vrste, kot so Aeshna cyanea, Aeshna mixta, pripadniki rodu Lestes in Sympetrum striolatum.

• Dnevni metulji: kljub poznemu obdobju so zabeležili tri vrste metuljev, spomladi in poleti pa pričakujejo še več opaženih vrst.

V gozdovih okoli kalov so našli bogate habitate starih dreves, ki zagotavljajo zatočišče za saproksilne žuželke. Ti žužki, odvisni od mrtvega in umirajočega lesa, so pomembni kazalniki zdravja ekosistema.

Najpomembnejše ugotovitve

Ena najpomembnejših najdb je bila vijolična pokalica (Limoniscus violaceus), ogrožena vrsta, ki živi v duplinah starih dreves. Ta vrsta, ki je bila šele nedavno ponovno odkrita na območju Hrvaške, potrjuje pomen ohranjanja tradicionalno obrezanih („trinkanih”) hrastov na Krku in Cresu.

Načrti za nadaljevanje raziskav

Predhodno raziskovanje je pokazalo na raznolikost habitatov na Krku in razkrilo bogastvo biotske raznolikosti. Nadaljnje raziskave so načrtovane za pomlad in poletje 2025, ko pričakujemo še več zanimivih odkritij.