Stručnjaci u zaštiti prirode, pčelari, poljoprivrednici, ali i sve više stanovništvo svih struka i generacija opažaju drastično smanjenje divljih oprašivača.

Unutar projekta BEE(A)WARE koji je započeo 1. ožujka 2024. godine, osmišljene su i provode se aktivnosti kojima se nastoji unaprijediti znanje i dosadašnje prakse očuvanja sve više ugroženih divljih oprašivača. Projekt traje do kraja kolovoza 2026. godine, a jedna od ovogodišnjih aktivnosti bilo je i studijsko putovanje u Austriju, u Linz. Na edukacijskom putovanju 2. i 3. srpnja sudjelovali su predstavnici partnera projekta: Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA (vodeći partner) te Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode, Javni zavod Krajinski park Goričko i NIB – Nacionalni inštitut za biologijo (partneri). Podsjetimo, partner projekta je i Galerija – Muzej Lendava.

Vrijedna Zbirka pčela

U Linzu je prvog dana studijskog putovanja organiziran posjet zbirci pčela u Biodiversitätszentrum, Prirodoslovnoj zbirci u Schlossmuseum i razgled Botaničkog vrta koji je među najljepšima u Europi. Na površini od 43.000 m² nalazi se više od 10.000 različitih vrsta biljaka, a dio je posvećen hotelima za kukce i divljim oprašivačima. Biodiversitätszentrum, dio OÖ Landes-Kultur GmbH, izvanredan je znanstveno-istraživački centar. U njemu se nalaze najstarije i najvažnije znanstvene entomološke, geološke i paleontološke te botaničke zbirke u Gornjoj Austriji te on ima vodeću ulogu u regionalnim i međunarodnim istraživanjima.
Djelatnici NIB-a Blaž Koderman i Danijel Kablar, stručnjaci s odjela za divlje pčele, te djelatnica Međimurske prirode Sara Srša posjetili su zbirku kako bi determinirali neke od težih skupina divljih pčela. Usporedbom primjeraka koji su pohranjeni u zbirci i primjeraka s terena utvrđene su točne vrste pčela. Muzej sadrži najveću zbirku pčela u Europi. Zbirka sadrži 690 tisuća jedinki pčela, koje su propisno preparirane i označene, i trajno pohranjene u entomološkim kutijama. Dok cijela entomološka zbirka sadrži više od 5 milijuna prepariranih uzoraka kornjaša, dnevnih i noćnih leptira, vretenaca i ostaloga.

Leptiri kao ambasadori bioraznolikosti

Drugi terenski dan bio je na području Naturpark Mühlviertel u mjestu St. Thomas am Blasenstein. Organiziran je vođeni razgled po poučnoj stazi leptira dugoj 1,6 kilometara. Riječ je dijelu nekadašnje hodočasničke staze koja je pretvorena u atraktivnu poučnu stazu na temu leptira. Kroz sedam aktivnih postaja staze uči se o svijetu dnevnih i noćnih leptira, bioraznolikosti područja te potrebi očuvanja staništa koja su bitna za opstanak divljih oprašivača. Staza leptira, Schmetterlingserlebnisweg, uređena je interpretacijskim tablama te interaktivnim modelima, a uz interpretatora stazom vodi i leptir Franz, ilustracija i maskota te atraktivne prirodoslovne priče. Namijenjena je za edukaciju svih dobnih skupina. Vodiči edukatori staze, ističu kako su leptiri leteći dragulji.

Edukacija kroz primjer organske poljoprivrede

Razgled za hrvatsko-slovensku grupu vodila je Hilde Palmetshofer, edukatorica prirodne baštine i krajobraza, specijalizirana za rad s mladim posjetiteljima svih dobi. Živi i radi sa svojom obitelji na organskoj farmi i kao organski poljoprivrednik prenosi svoja iskustva i znanja s velikim poštovanjem prema prirodnim resursima. Sudionike studijskog putovanja upoznala je s problematikom organske poljoprivrede i posebnostima ove regije, na konkretnom primjeru održavanja livada u blizini St. Thomasa. Timu je prenijela znanja i iskustva o očuvanju prirode kroz praksu ekološkog uzgoja.

Jačanje suradnje za zaštitu oprašivača

Studijsko putovanje u Austriju osnažilo je partnere iz Hrvatske i Slovenije u zajedničkom cilju očuvanja divljih oprašivača. Projekt BEE(A)WARE ovom, ali i svim drugim projektnim aktivnostima jača prekograničnu suradnju i znanje u zaštiti oprašivača.

Strokovnjaki za varstvo narave, čebelarji, kmetje in vse več ljudi različnih poklicev in generacij opažajo drastično zmanjšanje števila divjih opraševalcev.

V okviru projekta BEE(A)WARE, ki se je začel 1. marca 2024, so bile zasnovane in se izvajajo aktivnosti, s katerimi se želi izboljšati znanje in obstoječe prakse ohranjanja vse bolj ogroženih divjih opraševalcev. Projekt traja do konca avgusta 2026, ena od letošnjih aktivnosti pa je bilo tudi študijsko potovanje v Avstrijo, v Linz. Na izobraževalnem potovanju 2. in 3. julija so sodelovali predstavniki projektnih partnerjev: Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA (vodilni partner), Međimurska priroda – Javna ustanova zazaštitu prirode, Javni zavod Krajinski park Goričko in NIB – Nacionalni inštitut za biologijo (partnerji). Spomnimo, partner projekta je tudi Galerija – Muzej Lendava.

Dragocena zbirka čebel

Prvi dan študijskega potovanja v Linzu je bil namenjen obisku zbirke čebel v Biodiversitätszentrum, naravoslovne zbirke v Schlossmuseumu ter ogledu botaničnega vrta, ki sodi med najlepše v Evropi. Na površini 43.000 m² raste več kot 10.000 različnih rastlinskih vrst, del vrta pa je posvečen hotelom za žuželke in divjim opraševalcem. Biodiversitätszentrum, ki deluje v okviru OÖ Landes-Kultur GmbH, je izjemen znanstveno-raziskovalni center. V njem se nahajajo najstarejše in najpomembnejše entomološke, geološke, paleontološke in botanične zbirke v Zgornji Avstriji. Center ima vodilno vlogo v regionalnih in mednarodnih raziskavah.

Zaposlena iz NIB-a, Blaž Koderman in Danijel Kablar, strokovnjaka s področja divjih čebel, ter Sara Srša iz Međimurske prirode so obiskali zbirko z namenom določanja težjih skupin divjih čebel. S primerjavo primerkov iz zbirke in terenskih primerkov so natančno določili vrste čebel. Muzej hrani največjo zbirko čebel v Evropi, ki vsebuje 690.000 osebkov čebel, pravilno prepariranih, označenih in trajno shranjenih v entomoloških škatlah. Celotna entomološka zbirka vsebuje več kot 5 milijonov prepariranih primerkov hroščev, dnevnih in nočnih metuljev, kačjih pastirjev in drugih žuželk.

Metulji kot ambasadorji biotske raznovrstnosti

Drugi terenski dan je potekal na območju naravnega parka Naturpark Mühlviertel, v kraju St. Thomas am Blasenstein. Organiziran je bil voden ogled učne poti metuljev, dolge 1,6 kilometra. Gre za del nekdanje romarske poti, ki je bila preurejena v privlačno učno pot na temo metuljev. Skozi sedem interaktivnih točk obiskovalci spoznavajo svet dnevnih in nočnih metuljev, biotsko raznovrstnost območja ter potrebo po ohranjanju habitatov, ki so ključni za preživetje divjih opraševalcev. Pot metuljev, Schmetterlingserlebnisweg, je opremljena z interpretacijskimi tablami in interaktivnimi modeli, obiskovalce pa po poti vodi tudi metulj Franz – ilustracija in maskota te naravoslovne zgodbe. Namenjena je izobraževanju vseh starostnih skupin. Vodniki na poti poudarjajo, da so metulji “leteči dragulji”.

Izobraževanje skozi primer ekološkega kmetovanja

Ogled za hrvaško-slovensko skupino je vodila Hilde Palmetshofer, izobraževalka s področja naravne dediščine in krajine, specializirana za delo z mladimi obiskovalci vseh starosti. Živi in dela s svojo družino na ekološki kmetiji in kot organska kmetica z velikim spoštovanjem do naravnih virov prenaša svoja znanja in izkušnje. Udeležencem študijskega potovanja je predstavila izzive ekološkega kmetovanja in posebnosti te regije na konkretnem primeru vzdrževanja travnikov v bližini St. Thomasa. Svoji skupini je predala znanja o varovanju narave skozi prakso ekološke pridelave.

Krepitev sodelovanja za zaščito opraševalcev

Študijsko potovanje v Avstrijo je okrepilo sodelovanje partnerjev iz Hrvaške in Slovenije pri skupnem cilju ohranjanja divjih opraševalcev. Projekt BEE(A)WARE s tem, pa tudi z vsemi drugimi projektnimi aktivnostmi, krepi čezmejno sodelovanje in znanje na področju zaščite opraševalcev.

Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode