Instrument pretpristupne pomoći (IPA) je novi pravni i financijski instrument Europske unije koji je zamijenio nekoliko EU programa pretpristupne pomoći i financijskih instrumenata za države kandidatkinje ili potencijalne kandidatkinje. IPA se sastoji od pet različitih komponenti:

1. Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija;
2. Prekogranična suradnja (s članicama EU i drugim državama prihvatljivima za IPA-u);
3. Regionalni razvoj (razvoj prometa, okoliša i gospodarstva);
4. Razvoj ljudskih resursa (jačanje ljudskih potencijala i borba protiv socijalne isključenosti);
5. Ruralni razvoj.

Države korisnice IPA-e dijele se na dvije kategorije:
• Države kandidatkinje (Hrvatska, Turska i Bivša jugoslavenska Republika Makedonija) prihvatljive su za svih pet komponenti IPA-e
• Potencijalne države kandidatkinje zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija uključujući i Kosovo) prihvatljive su samo za prve dvije komponente.

IPA priprema države kandidatkinje za upravljanje europskim fondovima koji obuhvaćaju ista područja: Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), Kohezijski fond, Europski socijalni fond (ESF), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD).

IPA je primjenjiva na države kandidatkinje i države potencijalne kandidatkinje, kao i na države članice koje dijele prekogranične programe s tim državama. Ovaj novi instrument državama sudionicama na vanjskim granicama omogućava uspostavu zajedničkog programa kojim se upravlja posebnim skupom pravila, stvarajući tako osnovne uvjete za razvoj autentičnih prekograničnih projekata.

1. srpnja 2013. Republika Hrvatska pristupila je Europskoj uniji te na taj način postala država članica. Time je i program prekogranične suradnje između Hrvatske i Slovenije postao dijelom programa u okviru kohezijske politike EU koji kao svoj treći cilj navodi Europsku teritorijalnu suradnju (ETS) koja je usmjerena na jačanje prekogranične, transnacionalne i međuregionalne suradnje.

Na razini Europske unije za potrebe Europske teritorijalne suradnje (cilj 3) namijenjeno je 2,52% ukupnih kohezijskih sredstava, točnije 7,75 milijardi eura. Od tog je iznosa najveći dio, točnije 73,86% ili 5,576 milijardi eura iz cilja Europske teritorijalne suradnje namijenjeno prekograničnoj suradnji, 20,95% ili 1,582 milijardi eura namijenjeno je transnacionalnoj, a 5,19% ili 392 milijuna eura međuregionalnoj suradnji.

Cilj Europska teritorijalna suradnja svoju pomoć putem Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) za razdoblje od 2007. do 2013. usredotočuje na tri glavna područja suradnje:
• Razvoj prekograničnih gospodarskih, socijalnih i aktivnosti vezanih uz okoliš pomoću zajedničkih strategija za održivi teritorijalni razvoj.
• Jačanje transnacionalne suradnje kroz aktivnosti povezane sa prioritetima Zajednice i promociju integriranog teritorijalnog razvoja.
• Povećanje učinkovitosti regionalnih politika poticanjem međuregionalne suradnje kroz razmjenu iskustava na odgovarajućoj teritorijalnoj razini.

Operativni program Slovenija – Hrvatska 2007.-2013. kreiran je u svrhu promicanja prekogranične suradnje između Republike Slovenije i Republike Hrvatske.