Čmrlji tudi živijo v družinah, vendar so te precej manjše kot pri medonosnih čebelah in ne preživijo zime. Družino sestavljajo matica in delavke, na vrhuncu razvoja pa se izleže tudi nova generacija spolnih osebkov – mlade matice in samci. Kdaj se to zgodi, je odvisno od vrste. Pri nekaterih vrhunec nastopi že maja, pri drugih šele julija, avgusta ali celo septembra. Ko se izležejo novi spolni osebki stara matica preneha zalegati nova jajčeca, kar počasi vodi v propad družine.

Prvi gnezdo zapustijo samci, ki se nikoli več ne vrnejo. Več tednov preživijo na prostem, kjer si sami poiščejo hrano in iščejo matice za parjenje. Mlade matice so tisti osebki, ki bodo preživeli zimo. Preden se podajo v prezimovanje si morajo narediti maščobne zaloge energije, ki jo pridobijo s prehranjevanjem na različnih cvetovih. Med tem se tudi parijo. Ko naberejo dovoljšno zalogo energije, se matice podajo v iskanje primernega mesta, kjer bodo prezimile.

Matice za prezimovanje iščejo osojna mesta z rahlo prstjo. Tam se zakopljejo nekaj centimetrov globoko in si uredijo majhno kamrico, kjer počakajo na pomlad.
Spomladi ob prvih daljših otoplitvah – običajno marca- prezimljene matice oživijo. Najprej se nekaj dni hranijo na zgodnjih cvetočih rastlinah, da si obnovijo energijo. Nato se odpravijo iskati primerno mesto za novo gnezdo.

Da bi čmrlji lažje preživeli zimo, jim lahko pomagamo s sejanjem medovitih rastlin in ohranjanjem cvetočih travnikov in jim s tem zagotovimo dovolj hrane. Poleg tega jim pomagamo če ohranjamo mejice, neurejene dele vrta in ne prekomerno košene travnike, saj jim s tem nudimo primerna mesta za gnezdenje.

Bumbari također žive u kolonijama, ali su one znatno manje od kolonija medonosnih pčela i ne prežive zimu. Koloniju čine matica i radilice, a na vrhuncu razvoja izlegne se i nova generacija spolnih jedinki – mlade matice i mužjaci. Kada će se to dogoditi, ovisi o vrsti. Kod nekih vrhunac nastupa već u svibnju, kod drugih tek u srpnju, kolovozu ili čak rujnu. Kada se izlegu nove spolne jedinke, stara matica prestaje polagati jaja, što postupno vodi do propadanja kolonije.

Prvi gnijezdo napuštaju mužjaci, koji se nikada ne vraćaju. Više tjedana provode na otvorenom, gdje sami pronalaze hranu i traže matice za parenje. Mlade matice su jedine jedinke koje će preživjeti zimu. Prije hibernacije moraju stvoriti masne zalihe energije koju dobivaju hraneći se raznim cvijećem. U to vrijeme se i pare. Nakon što skupe dovoljno energije, matice kreću u potragu za prikladnim mjestom za zimski san.

Za prezimljavanje traže sjenovita mjesta s rahlim tlom. Tamo se ukopavaju nekoliko centimetara duboko i prave malu komoricu u kojoj čekaju proljeće.
U proljeće, s prvim duljim otopljenjima – obično u ožujku – prezimljene matice ožive. Prvo se nekoliko dana hrane biljkama koje rano cvjetaju kako bi obnovile svoju energiju. Zatim kreću u potragu za prikladnim mjestom za novo gnijezdo.

Da bi bumbarima olakšali preživljavanje zime, možemo im pomoći sjetvom medonosnih biljaka i očuvanjem cvjetnih livada, čime im osiguravamo dovoljno hrane. Također, pomažemo im čuvanjem živice, neuređenih dijelova vrta i ne prečesto kosimo travnjake, jer im time pružamo odgovarajuća mjesta za gniježđenje.

Nacionalni inštitut za biologijo, Slovenija