Tudi letos ekipa Nacionalnega inštituta za biologijo izvaja redni monitoring divjih opraševalcev na območju Goričkega. Terensko delo poteka en dan na mesec v času glavne sezone, od aprila do septembra.
Monitoring izvajamo po transektni metodi – opazovanje poteka vzdolž 500 metrov dolge linije, kjer beležimo vse divje čebele in metulje, ki jih opazimo. Pri delu si pomagamo z metuljnico, določevalnimi ključi in popisnimi listi.
Poleg transektnega popisa postavimo tudi pasti znotraj kvadrata v velikosti enega kvadratnega kilometra. Vsaka past je sestavljena iz treh krožnikov v rumeni, modri in beli barvi, ki jih pustimo na terenu šest ur. Te pasti nam omogočajo zbiranje dodatnih podatkov o prisotnosti različnih vrst opraševalcev, zlasti divjih čebel.
Različne metode nam omogočajo vpogled v različne vidike populacij opraševalcev: transekti predvsem v številčnost opazovanih vrst, pasti pa v raznolikost vrst prisotnih na območju.
Zbrane podatke bomo kasneje analizirali v laboratoriju. Vse ujete osebke bomo preparirali, določili do vrste in vključili v zbirko.
I ove godine tim Nacionalnog instituta za biologiju provodi redovni monitoring divljih oprašivača na području Goričkog. Terenski rad odvija se jedan dan mjesečno tijekom glavne sezone, od travnja do rujna.
Monitoring provodimo transektnom metodom – promatranje se odvija duž linije duge 500 metara, gdje bilježimo sve divlje pčele i leptire koje uočimo. U radu si pomažemo mrežicom za leptire, determinacijskim ključevima i popisnim listovima.
Osim transektnog popisa postavljamo i zamke unutar kvadrata veličine jednog kvadratnog kilometra. Svaka zamka sastoji se od tri tanjura u žutoj, plavoj i bijeloj boji, koje ostavljamo na terenu šest sati. Ove zamke omogućuju nam prikupljanje dodatnih podataka o prisutnosti različitih vrsta oprašivača, osobito divljih pčela.
Različite metode omogućuju nam uvid u različite aspekte populacija oprašivača: transekti ponajprije u brojnost opaženih vrsta, a zamke u raznolikost vrsta prisutnih na području.
Prikupljene podatke kasnije ćemo analizirati u laboratoriju. Sve ulovljene jedinke ćemo preparirati, odrediti do vrste i uključiti u zbirku.
🐝 Projekt z naslovom Multidisciplinarna krepitev zmogljivosti in razvoj novih rešitev z namenom ohranjanja, varovanja in povečanja števila ogroženih skupin divjih opraševalcev in medonosne čebele v ekosistemu, akronim projekta: BEE(A)WARE, je usmerjen v reševanje skupnih izzivov povezanih z drastičnim zmanjšanjem števila divjih opraševalcev in medonosne čebele na čezmejnem območju Biosfernega območja Mura-Drava-Donava na Hrvaškem in v Sloveniji, nižinskega dela Prekmurja in Krajinskega parka Goričko.
🦋 Projekt Multidisciplinarno jačanje kapaciteta i razvoj novih rješenja u svrhu očuvanja, zaštite i povećanja brojnosti ugroženih zajednica divljih oprašivača i medonosne pčele unutar ekosustava, akronim projekta: BEE(A)WARE, usmjeren je na rješavanje zajedničkih izazova vezanih uz do drastičnog smanjenja broja divljih oprašivača i medonosne pčele u prekograničnom području Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav u Hrvatskoj i nizinskog dijela Prekmurja i Krajinskog parka Goričko u Sloveniji.
—
🤝Projektni partnerji / Projektni partneri: Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA, Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode, Javni zavod Krajinski park Goričko, Galerija – Muzej Lendava / Galéria – Múzeum Lendva, Nacionalni inštitut za biologijo
Projekt BEE(A)WARE je sofinanciran iz sredstev Evropskega sklada za regionalni razvoj v okviru Interreg programa Slovenija – Hrvaška 2021–2027. / Projekt BEE(A)WARE je sufinanciran iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Interreg programa Slovenija – Hrvatska 2021–2027.
Nacionalni inštitut za biologijo (NIB) Slovenija
Leave A Comment