TRAVNIŠKI POSTAVNEŽ

(Euphydryas aurinia Rottemburg., 1775)

🇸🇮

Travniški postavnež je vrsta dnevnega metulja iz družine pisančkov (Nymphalidae), ki je na seznamu strogo zavarovanih vrst v Sloveniji in na Hrvaškem. Prepoznavna je po izrazitem vzorcu črnih pik v oranžnih poljih na zadnjih krilih.

Odrasli metulji so aktivni le približno mesec dni, od maja do julija, odvisno od podnebnih razmer in nadmorske višine. V tem obdobju se parijo in odlagajo jajčeca na liste goseničinih gostiteljskih rastlin. Najpogosteje je to travniška izjevka (Succisa pratensis), lahko pa tudi druge rastline iz družine kovačnikovk (Caprifoliaceae). Po izleganju gosenice tvorijo skupna gnezda, v katerih prezimijo in spomladi nadaljujejo svoj razvoj.

Travniški postavnež poleg močvirij in vlažnih travnikov živi tudi na suhih gorskih travnikih. Takšni habitati postajajo vse redkejši zaradi izsuševanja, intenzivnega kmetijstva, opuščanja tradicionalne košnje in zaraščanja travnikov, zaradi česar je ta vrsta še posebej občutljiva na okoljske spremembe. Čeprav naseljuje večji del Evrope, z izjemo skrajnega severa in juga, je travniški postavnež zaradi znatnega upada števila in izgube habitata uvrščen na seznam zaščitenih vrst v skladu z direktivo EU o habitatih.

MOČVARNA RIĐA

(Euphydryas aurinia Rottemburg., 1775)

🇭🇷

Močvarna riđa je vrsta dnevnog leptira iz porodice šarenaca (Nymphalidae), koja se nalazi na popisu strogo zaštićenih vrsta u Sloveniji i Hrvatskoj. Prepoznatljiva je po upečatljivom uzorku u kojem se ističu crne točke u narančastim poljima na stražnjim krilima.

Odrasli leptiri aktivni su samo oko mjesec dana od svibnja do srpnja, ovisno o klimatskim uvjetima i nadmorskoj visini. Tijekom tog razdoblja pare se i polažu jaja na lišće biljaka hraniteljica gusjenica. To je najčešće livadni preskoč (Succisa pratensis), ali mogu biti i druge biljke iz porodice kozokrvnica (Caprifoliaceae). Gusjenice nakon izlijeganja formiraju zajednička gnijezda u kojima prezimljuju i nastavljaju razvoj u proljeće.

Močvarna riđa, osim na močvarama i vlažnim travnjacima, obitava i na suhim brdskim travnjacima. Takva staništa sve su rjeđa zbog isušivanja, intenzivne poljoprivrede, napuštanja tradicionalne košnje i zarastanja livada, što ovu vrstu čini posebno osjetljivom na promjene u okolišu. Iako nastanjuje većinu Europe osim krajnjeg sjevera i juga, zbog znatnog smanjenja brojnosti i gubitka staništa, močvarna riđa je uvrštena na popis zaštićenih vrsta prema habitatnoj direktivi EU.