Primorsko-kraško čezmejno območje med Slovenijo in Hrvaško predstavlja enotno funkcionalno krajino, kjer gozdni, kmetijski in polnaravni ekosistemi delujejo kot medsebojno povezana celota. Analize, izvedene v okviru projekta FoRESisT, kažejo, da se to območje sooča z vse večjimi pritiski, ki vplivajo na biotsko raznolikost, krajinsko pestrost in kakovost življenja lokalnega prebivalstva.

Krajina se spreminja

Eden najizrazitejših procesov na območju Krasa, severozahodnega dela otoka Krka ter Opatije z zaledjem je zaraščanje kmetijskih površin. Opuščanje košnje, paše in drugih tradicionalnih oblik rabe prostora povzroča zmanjševanje odprtih habitatov, izgubo travniških vrst ter postopno homogenizacijo krajine.

S tem izginjajo pomembni krajinski elementi, kot so travniki, pašniki, mejice, grmišča, suhozidi in gozdni robovi, ki predstavljajo življenjski prostor številnim rastlinskim in živalskim vrstam ter omogočajo njihovo medsebojno povezanost.

Podnebne spremembe povečujejo tveganja

Analiza opozarja tudi na vse izrazitejše posledice podnebnih sprememb. Pogostejše in daljše suše, višje temperature ter povečana nevarnost gozdnih požarov vplivajo na stabilnost gozdnih in kmetijskih ekosistemov. Posebej ranljiva so območja, kjer se zaradi zaraščanja povečuje količina gorljive biomase in s tem tveganje za širjenje požarov.

Ker požari, sušni stres in migracije rastlinskih ter živalskih vrst ne poznajo državnih meja, so za učinkovito prilagajanje nujni usklajeni čezmejni ukrepi.

Ogroženi tudi lokalni genski viri

Pomemben del kulturne in naravne dediščine predstavljajo tradicionalni nasadi domačega kostanja ter drugi lokalni genski viri. Njihovo opuščanje ne pomeni le izgube značilne krajinske podobe, temveč tudi postopno izginjanje dragocenih lokalnih sort in znanj, ki so se oblikovala skozi generacije.

Dodatni pritisk na ekosisteme predstavljajo invazivne tujerodne vrste in različni patogeni, ki spreminjajo sestavo habitatov in zmanjšujejo odpornost naravnega okolja.

Dobra novica: ljudje podpirajo ohranjanje narave

Kljub številnim izzivom raziskava med prebivalci na obeh straneh meje prinaša spodbudne rezultate. Kar 97 odstotkov anketirancev podpira ohranjanje biotske raznolikosti. Večina prebivalcev gozd dojema kot prostor sprostitve, zdravja, rekreacije in dobrega počutja, kar kaže na močno povezanost ljudi z naravnim okoljem.

Pot naprej

Ugotovitve projekta FoRESisT potrjujejo, da je za dolgoročno ohranjanje kraške krajine potrebno aktivno upravljanje prostora, ohranjanje tradicionalnih praks, krepitev habitatne povezanosti ter skupno ukrepanje Slovenije in Hrvaške.

Le s sodelovanjem lokalnih skupnosti, strokovnjakov, upravljavcev prostora in odločevalcev bo mogoče ohraniti biotsko raznolikost, zmanjšati vplive podnebnih sprememb ter zagotoviti odporne in zdrave ekosisteme za prihodnje generacije.

Primorsko-krško prekogranično područje između Slovenije i Hrvatske predstavlja jedinstven funkcionalni krajolik, gdje šumski, poljoprivredni i poluprirodni ekosustavi djeluju kao međusobno povezana cjelina. Analize provedene u okviru projekta FoRESisT pokazuju da se ovo područje suočava sa sve većim pritiscima koji utječu na bioraznolikost, krajobraznu raznolikost i kvalitetu života lokalnog stanovništva.

Krajobraz se mijenja

Jedan od najizraženijih procesa na području Krasa, sjeverozapadnog dijela otoka Krka i Opatije sa zaleđem je zarastanje poljoprivrednih površina. Napuštanje košnje, ispaše i drugih tradicionalnih oblika korištenja zemljišta uzrokuje smanjenje otvorenih staništa, gubitak travnjačkih vrsta i postupnu homogenizaciju krajobraza.

To dovodi do nestanka važnih krajobraznih elemenata poput travnjaka, pašnjaka, živica, grmlja, suhozida i šumskih rubova, koji predstavljaju stanište brojnim biljnim i životinjskim vrstama i omogućuju njihovu međusobnu povezanost.

Klimatske promjene povećavaju rizike

Analiza također upozorava na sve izraženije posljedice klimatskih promjena. Češće i dulje suše, više temperature i povećan rizik od šumskih požara utječu na stabilnost šumskih i poljoprivrednih ekosustava. Posebno su ranjiva područja u kojima se zbog zarastanja povećava količina zapaljive biomase, a time i rizik od širenja požara.

Budući da požari, sušni stres i migracije biljnih i životinjskih vrsta ne poznaju državne granice, za učinkovitu prilagodbu nužne su usklađene prekogranične mjere.

Ugroženi su i lokalni genetski resursi

Tradicionalni nasadi pitomog kestena i drugi lokalni genetski resursi predstavljaju važan dio kulturne i prirodne baštine. Njihovo napuštanje ne znači samo gubitak karakterističnog izgleda krajobraza, već i postupni nestanak vrijednih lokalnih sorti i znanja koja su se oblikovala generacijama.

Dodatni pritisak na ekosustave predstavljaju invazivne strane vrste i razni patogeni koji mijenjaju sastav staništa i smanjuju otpornost prirodnog okoliša.

Dobra vijest: ljudi podržavaju očuvanje prirode

Unatoč brojnim izazovima, istraživanje među stanovnicima s obje strane granice donosi ohrabrujuće rezultate. Čak 97 posto ispitanika podržava očuvanje bioraznolikosti. Većina stanovnika doživljava šumu kao mjesto opuštanja, zdravlja, rekreacije i dobrobiti, što ukazuje na snažnu povezanost ljudi s prirodnim okolišem.

Put naprijed

Zaključci projekta FoRESisT potvrđuju da je za dugoročno očuvanje krškog krajolika potrebno aktivno upravljanje prostorom, očuvanje tradicionalnih praksi, jačanje povezanosti staništa i zajedničko djelovanje Slovenije i Hrvatske.

Samo će suradnjom lokalnih zajednica, stručnjaka, upravitelja prostora i donositelja odluka biti moguće očuvati biološku raznolikost, smanjiti utjecaje klimatskih promjena te osigurati otporne i zdrave ekosustave za buduće generacije.