Naslov projekta: Jačanje sposobnosti prekograničnog odziva na prirodne nesreće

Proračun projekta (EFRR sredstva): EUR 832.640,00

Trajanje projekta: 1. 3. 2024 – 31. 8. 2026

Projektni partneri: Regionalna razvojna agencija za Podravje – Maribor, Rdeči križ Slovenije – Območno združenje Maribor, Javni zavod gasilska brigada Maribor, Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA, Hrvatski Crveni križ – Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec, Područna Vatrogasna Zajednica Otoka Krka

Prekogranično područje uz granicu između Slovenije i Hrvatske suočava se s različitim izazovima u području upravljanja rizicima i oporavka od katastrofe, gdje je potreban zajednički pristup. Ti izazovi uključuju posebno poplave duž riječnih koridora rijeka Mure, Drave i Save, a u novije vrijeme i potrese, požare i humanitarne krize povezane s ilegalnim migracijskim tokovima i izbjeglicama. Uz postojeće i potencijalne nove izazove, spremnost na elementarne i druge nepogode i izvanredne situacije ključna je za osiguranje sigurnosti prekograničnog područja.

Solidarnost kako stručnih timova tako i civilnog stanovništva je na visokoj razini, što se vidi u odazivanju na velike krize poput potresa u Petrinji, kraškog požara ili napada na Ukrajinu gdje je spremnost za pomoć i doprinos prikupljanjem humanitarne pomoći bila na vrlo visokom nivou, no postojao je organizacijski problem logistike i distribucije materijala te upravljanja ljudskim resursima uključenim u suzbijanje i otklanjanje posljedica elementarnih nepogoda i izvanrednih situacija.

Projekt ODZIV će postaviti temelje za zajedničko odazivanje ključnih dionika (kao što su: vatrogasci, civilna zaštita, Crveni križ) s obje strane granice, čime se jačaju kapaciteti za odazivanje na prirodne katastrofe s obje strane prekograničnog područja Slovenije i Hrvatske. Projekt će pripremiti analizu sigurnosne situacije, ažuriranje protokola odgovora, stvaranje nove prekogranične suradnje i uspostaviti zajedničku obuku za prekogranično upravljanje rizicima od katastrofa i oporavak od katastrofa.

Za prekogranične regije uključene u projekt (Podravje, Međimurska županija, Primorsko-goranska županija) izradit će se izvješće o stanju pripravnosti za odgovor:
– identifikacija rizika i potreba u prekograničnom području.
– evidentiranje organizacija i njihove raspoložive opreme i logističkih kapaciteta za djelovanje u slučaju elementarnih i drugih nesreća i izvanrednih događaja,
– prekogranična usporedba protokola odgovora na prirodne i druge katastrofe i izvanredne situacije.

Ažurirani protokol razvit će se na temelju izvješća kako bi se omogućio zajednički prekogranični odaziv onih organizacija odgovornih za odazivanje, ovisno o vrsti rizika (npr. vatrogasne brigade) i time ojačati kapacitet za zajedničko djelovanje, dopuštajući udruživanje resursa (i materijalnih i ljudskih resursa) za borbu ili oporavak od elementarnih katastrofa. Budući da je većina prekograničnog područja geografski heterogeno ruralno područje, gdje najbliže jedinice za odaziv nisu uvijek s iste strane granice kao i katastrofa, a također i zato što elementarne nepogode poput požara, poplava ili potresa nisu ni ograničene ni spriječene u svom dejstvu državnom granicom, prekogranični pristup bitan je za poboljšanje sposobnosti odazivanja.

Kako bi se osigurala kvalitetna provedba projekta i postigli se njegovi ciljevi, u sljedeće prekogranično partnerstvo uključeni su Regionalna razvojna agencija za Podravje – Maribor (vodeći partner), Rdeči križ Slovenije – Območno združenje Maribor, Javni zavod gasilska brigada Maribor, Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA, Hrvatski Crveni križ – Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec i Područna Vatrogasna Zajednica Otoka Krka. U tom kontekstu, partneri s obje strane granice izravno će informirati druge ključne regionalne i nacionalne dionike (kao što su nacionalna ministarstva, službe zaštite i spašavanja, Vatrogasni savez i 102 teritorijalne jedinice [općine i gradovi] u tri projektne regije).

Za pripremu popisa i protokola odgovora kako bi se omogućio prekogranični odgovor, partneri u projektu ODZIV također će uspostaviti zajednički prekogranični centar POLIGON u kojem će se organizacije za odgovor zajednički pripremati za prekogranični odgovor u slučaju hitnim slučajevima ili prirodnim katastrofama.

POLIGON će biti smješten na otoku Krku i provodit će obuku ronilaca spasilaca, kao i obuke jedinica hitne pomoći, koje će se istodobno obučavati za rad na svojem području, kako i za suranju na prijekograničnom teritoriju. Lokacija je odabrana jer omogućuje dovoljnu dubinu ronjenja za stjecanje i obnovu licence za ronioce spasioce, što se ne može jamčiti u rijekama ili slovenskom priobalju.

Izvor: projektna prijava SIHR00057

Naslov projekta: Zajedničko operativno upravljanje i djelovanje snaga zaštite i spašavanja u slučaju nesreča zbog klimatskih promjena i drugih nesreča u prekograničnom području u dolini rijeke Kupe

Proračun projekta (EFRR sredstva): EUR 943.995,84

Trajanje projekta: 1. 3. 2024 – 31. 8. 2026

Projektni partneri: Gasilska zveza Črnomelj, Občina Črnomelj, Grad Vrbovsko, Vatrogasna zajednica grada Vrbovskog

Zajednički izazov programskog područja, koji rješavamo prekograničnom suradnjom u našem projektu, je osjetljivost programskog područja na klimatske promjene vezane uz starenje stanovništva u pograničnom području uz rijeku Kupu. Porast broja katastrofa uzrokovanih klimatskim promjenama, povezan s nepovoljnim demografskim pokazateljima u prekograničnom području, negativno utječe na kapacitete sustava zaštite i spašavanja koji se uglavnom zasniva na volonterstvu. Starenje stanovništva i iseljavanje mladih iz partnerskog područja kritično smanjuje brojnost onog dijela stanovništva koji je ključan da bi sustav zaštite i spašavanja bio učinkovit i uopće funkcionirao.

Uz nepovoljne demografske pokazatelje u prekograničnom području, kako na slovenskoj tako i na hrvatskoj strani, gdje se ističe područje Primorsko-goranske županije s Gradom Vrbovsko u Hrvatskoj, područja u dolini rijeke Kolpe su najnerazvijenije i demografski iscrpljene, što je posljedica prirodnog pada i iseljavanja stanovništva. Stoga su potrebne prekogranične mjere za jačanje otpornosti i sposobnosti stanovnika da se prilagode klimatskim promjenama i katastrofama povezanim s njima.

Lokalne zajednice, koje su odgovorne za organizaciju sustava zaštite i spašavanja na lokalnoj razini, posljedično nisu dovoljno otporne na ekstremne prirodne nepogode koje se sve češće javljaju i pogađaju njihove stanovnike.

Glavni cilj ovog projekta je uspostaviti učinkovit sustav zaštite i spašavanja za postupanje u slučaju katastrofa uslijed klimatskih promjena i drugih nepogoda u prekograničnom području Občine Črnomelj i Grada Vrbovsko za brzo i učinkovito djelovanje za pomoć i opskrbu ugroženog stanovništva te zaštitite imovine i osnažiti lokalno stanovništvo za pravilno reagiranje u hitnim slučajevima.

Projektom planiramo nadograditi rezultate projekta HITRO, odnosno povećati broj osposobljenih osoba osnivanjem Zajedničkog prekograničnog operativnog tima zaštite i spašavanja – HITRO 2, proširiti područje djelovanja u slučaju nesreće i na Grad Vrbovsko kao i druge vrste nesreća, osim potresa i poplava. S obzirom na trenutnu situaciju, tijekom projekta želimo poboljšati učinke djelovanja u slučaju katastrofa uspostavom zajedničkog upravljanja velikim intervencijama u prekograničnom području i osnažiti zapovjedni kadar koji će biti tehnički i stručno osposobljen za vođenje intervencija koje traju duže vrijeme.

Glavni ishodi projekta bit će:
– izrađen i potpisan Plan djelovanja Zajedničkog prekograničnog operativnog tima zaštite i spašavanja – HITRO 2,
– pilot mjere – testiranje upotrebljivosti tehnologije virtualne stvarnosti u prekograničnom području,
– zajednički formulirane Preporuke za daljnju implementaciju opreme tehnologije virtualne stvarnosti,
– organizacije koje surađuju preko granica,
– prikazne operativne taktičke vježbe.

Od glavnih ishoda projekta koristi će imati lokalna i nacionalna javna tijela, interesne skupine uključujući nevladine organizacije te opća javnost.

U svrhu brzog i učinkovitog odgovora na katastrofe uzrokovane klimatskim promjenama i druge nepogode u prekograničnom području, ustrojit će se, opremiti i osposobiti Zajednički prekogranični operativni tim zaštite i spašavanja – HITRO 2.

Ovim projektom će se dobre prakse organiziranja Zajedničkog prekograničnog operativnog tima zaštite i spašavanja – HITRO sa područja zaštite i spašavanja iz projekta HITRO proširiti na Grad Vrbovsko, a time i na gornji tok rijeke Kupe. Uspostavom zajedničke postrojbe za prekogranične intervencije u katastrofama, koja će također imati osposobljeno i opremljeno osoblje za zajedničko vođenje velikih intervencija u prekograničnom području stvorit će se nove važne snage zaštite i spašavanja u ovom dijelu prekograničnog područja.

U sklopu projekta provodit ćemo pilot mjere – testiranje upotrebljivosti tehnologije virtualne stvarnosti u prekograničnom području. Virtualna vatrogasna obuka u potpunosti je usklađena s načelima Europskog zelenog plana i Akcijskog plan EU-a: „Prema postizanju nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla”. Nove prakse podizanja javne svijesti provodit će se u potpuno sigurnom okruženju za sudionike na ekološki prihvatljiv način (bez emisija CO2). Sustavno osvještavanje stanovništva uz pomoć virtualne stvarnosti bit će prvo takve vrste na programskom području. Korištenjem opreme tehnologije virtualne stvarnosti za prezentaciju vatrogasnih aktivnosti djeci i mladeži privući ćemo ih na sudjelovanje u dobrovoljnim vatrogasnim društvima i društveno ih aktivirati. Djeca i mladi trebaju iskustvo u području zaštite i spašavanja, volontiranja, sudjelovanja u zajednici i međugeneracijske suradnje.

Prekogranična suradnja između projektnih partnera nastavit će se i nakon završetka projekta i koristit će široj skupini dionika (opća javnost, lokalna javna tijela, tijela snaga zaštite i spašavanja).

Izvor: projektna prijava SIHR00195

Naslov projekta: Multidisciplinarno jačanje kapaciteta i razvoj novih rješenja u svrhu očuvanja, zaštite i povećanja brojnosti ugroženih zajednica divljih oprašivača i medonosne pčele unutar ekosustava

Proračun projekta (EFRR sredstva): EUR 822.491,36

Trajanje projekta: 1. 3. 2024 – 31. 8. 2026

Projektni partneri: Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA, Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode, Javni zavod Krajinski park Goričko, Galerija – Muzej Lendava / Galéria – Múzeum Lendva, Nacionalni inštitut za biologijo

Projekt naziva Multidisciplinarno jačanje kapaciteta i razvoj novih rješenja u svrhu očuvanja, zaštite i povećanja brojnosti ugroženih zajednica divljih oprašivača i medonosne pčele unutar ekosustava, akronim projekta: BEE(A)WARE, fokusiran je na rješavanje zajedničkih teritorijanih izazova. Prilikom analize problema i potreba, uvidjelo se kako su najizraženiji problemi vezani uz drastično smanjenje broja divljih oprašivača i medonosne pčele. Nadalje, vidljiv je nedostatak komunikacije i suradnje stručnjaka u zaštiti prirode, pčelara i poljoprivrednika te drugih ciljnih skupina što rezultira nekoordiniranim i pojedinačnim mjerama koje ne rješavaju navedeni problem u globalu. U svrhu stvaranja jake, otporne zajednice i održivog ekosustava nužne su aktivnosti educiranja stručnih osoba u zaštiti prirode i pčelara. Aktivnosti usmjerene na podizanje svijesti opće javnosti izrazito su potrebne kako bi se stekla generalna osviještenost i kako bi se promijenili stavovi i percepcije općeg stanovništava programskog područja o važnosti i doprinosu oprašivača biološkoj raznolikosti. Upravo zbog toga je i glavni cilj projekta BEE(A)WARE unaprijediti znanje i dosadašnje prakse o zaštiti i očuvanju divljih oprašivača i medonosne pčele na prekograničnom području korištenjem zajedničkih multidisciplinarnih i integriranih alata. Uvođenjem inovativnih rješenja i uključivanjem ciljnih skupina koje podrazumijevaju stručne službe, udruge pčelara i poljoprivrednika, predstavnike JL(R)S-ova i opću javnost u strateške aktivnosti projekta doprinjet će se sustavnom prikupljanju i razmjeni informacija i znanja uključenih partnerskih država.

Glavni ishodi projekta usmjereni su na: uspostavljanje dugoročne suradnje partnera i ciljnih skupina kroz stvaranje prekogranične Mreže za zaštitu oprašivača. U svrhu donošenja jasnih mjera i preporuka za unaprjeđenje brojnosti zajednica divljih oprašivača, medonosne pčele ali i njihovih prirodnih staništa, izradit će se zajednički Strateški plan održivog očuvanja divljih oprašivača i medonosne pčele za pilot područje projekta koje podrazumijeva područja unutar rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav i Krajinskog parka Goričko. Kroz prvu pilot interveciju,zajednički će se razviti, testirati i validirati sustav monitoringa divljih oprašivača, s obzirom da trenutno nema takvog rješenja na spomenutom pilot području. Navedni sustav služi za prikupljanje podataka o najvažnijim zajednicama oprašivača, identifikaciji najznačajnijih ugroza koje im prijete te pratećim mjerama očuvanja navedenih vrsta. Osim toga, uspostavit će se učinonica na otvorenom koja će služiti za edukativne svrhe o divljim oprašivačima te će se uspostaviti medonosni pojasevi koji će uključivati sjetvu mješavine cvjetnih sjemenki, ali i autohtonih biljnih vrsta koje su prilagođene lokalnim uvjetima, što može doprinjeti većem uspjehu privlačenju oprašivača.

Drugom pilot intervencijom koja je usmjerena na održivo pčelarenje, uspostavit će se rješenje za praćenje klimatskih parametara u svrhu stvaranja zajedničke baze podataka pčelarima s područja Lendave i Međimurja. Praćenje klimatskih parametara omogućuje pčelarima da budu svjesni rizika i poduzmu mjere kako bi umanjili njihov negativan utjecaj. U svrhu održivog pčelarenja i prijenosa dobrih praksi, uredit će se prostorija za edukaciju pčelara uz postavljanje stalnog postava o održivom pčelarenju i praktičnog pčelinjaka za daljnje učenje mladih naraštaja. Organizacijom brojnih zajedničkih edukacija, radionica, treninga i demonstracija, stručnjaci i pčelari stiječi će konkretna znanja i vještine i to ponajprije metodom train the trainer. Važnost prekogranične suradnje u implementaciji navedenih aktivnosti očituje se ponajprije u činjenici kako su identificirani izazovi zajednički i da je u svrhu rješavanja tih problema potrebno zajednički pristupiti zbog većeg područja djelovanja, dostupnosti veće količine znanja i mogućnosti uključivanja većeg broja stručnjaka. Inovativnost projekta vidljiva je u uspostavljanju novih rješenja kojima će se stvoriti baze podataka relevantne za daljnja istraživanja po pitanju brojnosti i ugroženosti oprašivača.Također, uključivanje brojnih ciljnih skupina u konkretne aktivnosti projekta doprinijet će podizanju kvalitete projekta jer će se dobiti konkretni inputi i povratne informacije od strane dionika koji su direktno uključeni u tematiku projekta. Participativnim i zajedničkim pristupom stvorit će se dugoročni i održivi utjecaj kroz informiranje i edukaciju što šire javnosti i ciljnih skupina jer povećanjem znanja i informiranosti zajednice, dolazi do dugoročnih promjena u razmišljanjima, navikama, ponašanju i stavovima. To će u konačnici imati pozitivan utjecaj na suživot čovjeka i prirode. Upravo u tome leži važnost projekta BEE(A)WARE, jer kao što i sam naziv projekta govori, naglasak je na osviješčivanju i uvažavanju svih komponenti i zajednica unutar ekosustava.

Izvor: projektna prijava SIHR00062

Naslov projekta: Očuvanje i vrednovanje šumskih i poljoprivrednih ekosustava na prekograničnom području

Proračun projekta (EFRR sredstva): EUR 1.179.812,73

Trajanje projekta: 1. 3. 2024 – 31. 8. 2026

Projektni partneri: Grad Opatija, Komunalno društvo Dubašnica d.o.o., Hrvatski šumarski institut, Gozdarski inštitut Slovenije, Univerza na Primorskem – Fakulteta za matematiko, naravoslovje in informacijske tehnologije, Nativa, Inštitut za trajnostno rast

Projekt FoRESisT usklađen je sa specifičnim ciljem jačanja zaštite i očuvanja prirode, biološke raznolikosti i zelene infrastrukture. Projekt ima za cilj poboljšati status očuvanosti staništa, podržati biološku raznolikost i vrednovati usluge ekosustava u programskom području, posebno u odnosu na šume, poljoprivredna i slatkovodna staništa, koja su suočena s lošim stanjem očuvanosti zbog niza prijetnji. Projekt također prepoznaje važnost prekogranične suradnje u postizanju ovog cilja, s obzirom na to da staništa i vrste ne poznaju granice. Promicanjem koordiniranog odgovora među dionicima iz različitih sektora i razina s obje strane granice, projekt ima za cilj postići bolje povezana rješenja temeljena na prirodi, koja mogu doprinijeti ublažavanju prijetnji i rješavanju zajedničkih teritorijalnih izazova, poput gubitka i fragmentacije staništa, invazivnih stranih vrsta, bolesti, onečišćenja, urbanizacije, antropogenog utjecaja, turizma, klimatskih promjena, i drugo. Sve u svemu, projekt FoRESisT dobro je pozicioniran da doprinese specifičnom cilju poziva i širim ciljevima programa Interreg Slovenija – Hrvatska, s obzirom da ima sveobuhvatan pristup koji ima za cilj rješavanje zaštite i očuvanja ugroženih staništa i krajobraza u programskom području, prvenstveno šumskih i poljoprivrednih ekosustava, kroz tri radna paketa sa specifičnim ciljevima, s jakim naglaskom na zajedničkoj prekograničnoj suradnji i komunikaciji. Projekt je podijeljen u tri radna paketa, s RP1 usmjerenim na analizu i definiranje mjera za očuvanje, RP2 usmjerenim na provedbu pilot-djelovanja i razvoj zajedničkog rješenja, te RP3 usmjerenim na obrazovne aktivnosti i aktivnosti podizanja svijesti. Glavni ishodi i rezultati projekta uključuju Zajedničku prekograničnu strategiju za očuvanje šumskih i poljoprivrednih ekosustava, uspostavu prekogranične mreže stručnjaka – Ekspertnu skupinu FoRESisT, tri pilot-djelovanja zaštite ekosustava, modele održivosti i prenosivosti mjera očuvanja šumskih i poljoprivrednih ekosustava, te zajednički organizirani javni prekogranični događaj, sve u svrhu poboljšanja suradnje i upravljanja područjima Natura2000 i drugim područjima od ekološkog značaja u prekograničnom području. Nadalje, projektne aktivnosti uključivat će međusobno učenje i zajedničke aktivnosti između šest projektnih partnera kako bi se uvele promjene u prioritetna područja i poboljšala otpornost i prilagodljivost organizacija i zajednica. Očekivana promjena je poboljšanje razumijevanja i ekološke odgovornosti svih dionika u pogledu prijetnji okolišu i otpornosti staništa. Projekt će doprinijeti zaštiti prirode, što je prioritetno područje koje podržava program, te će podržati ciljeve vezane uz biološku raznolikost. To može pomoći u pripremi novih ili poboljšanih aktivnosti za sprječavanje gubitka bioraznolikosti i usredotočiti se na komunikaciju i obrazovanje posjetitelja i stanovnika kako bi promijenili ponašanje i stavove prema prirodi i okolišu. Pristup projekta je promicanje prekogranične suradnje među projektnim partnerima i dionicima radi razmjene znanja i iskustava, razvoja planova i strategija za očuvanje bioraznolikosti i ekosustava, implementacije inovativnih rješenja kroz pilote te vrednovanje usluga ekosustava. Projekt je također usmjeren na jačanje kapaciteta relevantnih aktera za uključivanje otpornosti šuma u svoje politike i prakse, povećanje svijesti i sudjelovanje opće javnosti te promicanje praksi održivog gospodarenja šumama. Projekt je inovativan na nekoliko načina. Prvo, istraživanje usluga ekosustava, naročito u području agrošumarstva koje je relativno novo i neistraženo područje, predstavlja novinu u pristupu projekta. Drugo, projekt ima za cilj integrirati inovativna rješenja, kao što su rješenja temeljena na prirodi, kako bi se povećala otpornost šuma. Treće, projekt promiče uključivanje i sudjelovanje relevantnih dionika i šire javnosti u procesu izrade strateških dokumenata na participativni način, što je ključno za dugoročnu održivost rezultata i ishoda projekta. Naposljetku, očekuje se također da će naglasak projekta na prijenosu znanja i izgradnji kapaciteta imati trajan učinak i nakon trajanja projekta. Zaključno, FoRESisT projekt će poboljšati upravljanje šumskim ekosustavom u mreži Natura 2000 (i šire u drugim područjima od ekološkog značaja) jačanjem kapaciteta javnih tijela, promicanjem očuvanja staništa i vrednovanja usluga ekosustava, uključivanjem lokalnih zajednica i dionika te doprinosom očuvanju biološke raznolikosti. Projekt će razviti inovativne metode i pristupe, osigurati aktivnosti obrazovanja te poticati suradnju i razmjenu znanja među partnerima i relevantnim akterima.

Izvor: projektna prijava SIHR00099

Naslov projekta: Integrativna prekogranična zaštita Natura 2000 biljnih vrsta i staništa

Proračun projekta (EFRR sredstva): EUR 1.326.343,54

Trajanje projekta: 1. 4. 2024 – 30. 9. 2026

Projektni partneri: Prirodoslovni muzej Rijeka, Znanstvenoraziskovalni center Slovenske akademije znanosti in umetnosti, Istarska županija, Univerza na Primorskem – Fakulteta za matematiko, naravoslovje in informacijske tehnologije, Javna ustanova »Nacionalni park Risnjak«, Javni zavod park Škocjanske jame, Općina Matulji, Zavod Republike Slovenije za varstvo narave

Tijekom Zemljine geološke prošlosti globalna bioraznolikost doživljavala je prirodne, ali relativno spore ili nagle uspone i padove zbog klimatskih promjena ili kataklizmičkih događaja. No, empirički dokazi govore da je od antropocena nadalje jedan od glavnih čimbenika koji oblikuju globalne i lokalne uzorke bioraznolikosti upravo čovjek. Njegov utjecaj može biti posredan zbog utjecaja na promjenu globalne ili regionalne klime, ili neposredan uništavanjem organizama i njihovih staništa. Vrste koje žive na područjima izraženih ekoloških gradijenata na razvedenom reljefu krša posebno su osjetljive na klimatske promjene. Primjerice, brojne su studije pokazale da se gornje visinske granice šuma pomiču na višu nadmorsku visinu čime postaju sve ugroženiji organizmi i njihova staništa iznad šumske granice. Dok su modeli gubitka staništa i vrsta uslijed pomicanja gornje šumske granice već razvijeni, nema modela koji se bavi problematikom spuštanja donje prirodne šumske granice, posebno u prekograničnom programskom području (PPP), gdje se javlja fenomen temperaturne i vegetacijske inverzije u ponikvama visokog dinarkog krša. Staništa razvijena ispod donje šumske granice predstavljaju jedinstvene ostatke nekadašnje ledenodobne vegetacije, danas okružene gustim šumama. Takva staništa nastanjuje i dinarski rožac, Natura 2000 (N2K) vrsta, koja je fragmentarno rasprostranjen kroz Dinaride. Slovenska populacija, ograničena na jednu ponikvu, sastoji se od samo 20tak jedinki i na rubu je izumiranja. Aktivne mjere zaštite, planirane i koordinirane prekogranično, uključujući čuvanje sjemena, kartiranje staništa odnosno identifikaciju potencijalnih staništa, uzgoj klijanaca iz sjemena adekvatne izvorišne populacije, ojačavanje populacije i translokacija na području Slovenije i Hrvatske, hitne su i nužne da bi se osigurao dugoročni opstanak vrste na PPP. Slične će se aktivnosti provestiti i za Scopolijevu gušarku, također N2K vrstu, koja se pojavljuje u sličnim staništima, a nepoznata biologija i populacijska genetika ove vrste predstavljaju izazov u praćenju stanja s obje strane granice. Za obje vrste provest će se konkretne mjere zaštite te će se predložiti smjernice za zajedničke prekogranične planove upravljanja. Istočnomediteranski suhi travnjaci (N2K stanište 62A0) razvijeni na krškom terenu pripadaju vrstama najbogatijim staništima PPP i predstavljaju njegovu vrijednu prirodnu, a i kulturnu baštinu. Najveća neposredna prijetnja njihovom opstanku je napuštanje tradicionalne poljoprivrede, fragmentacija i njihovo zaraštanje. Posebno je ugrožena vrsta razgranjeni srpac, prioritetna N2K vrsta, koja je na PPP prisutna u samo nekoliko populacija. Za ovu je vrstu nužno provesti mjere aktivne in-situ i ex-situ zaštite, uključujući trajnu pohranu sjemena, genotipiziranje populacija i pronalazak odgovarajućih populacija za translokacije, adekvatno modeliranje i restoraciju staništa, razvoj zajedničkih prekograničnih integrativnih planova upravljanja. Kroz projekt će se provesti i pilot akcije poboljšanja staništa za ovu vrstu, kao i renaturacija potpuno uništenih suhih travnjaka. Također, sjeme N2K vrsta PPP te vrsta suhih travnjaka pohranit će se trajno u sustavu prekogranične mreže banki sjemena. Na temelju mjera aktivne zaštite koje će za tri ciljne vrste projekta biti provedene i predložene za integraciju u planove upravljanja te provedene na terenu, a koje će se temeljiti na saznanjima o rasprostranjenosti vrsta danas i utjecaju klimatskih promjena u budućnosti, na njihovoj biologiji, populacijskoj genetici i reprodukcijskom stanju populacija, projekt će predložiti strategiju zaštite N2K vrsta programskog područja. Strategija će biti razvijena u dijalogu s dionicima i korisnicima prostora te zaiteresiranom javnošću. Ona će pridonijeti poboljšanom planiranju zaštite vrsta na PPP s obzirom da će ponuditi protokole uključivanja važnih prethodno spomenutih uvida, kao i planiranje i provođenje zaštite i praćenja stanja na prekograničnom nivou, te protokole za integrativno obuhvaćanje mjera aktivne zaštite. Problematiku zaštite i praćenja stanja N2K vrsta nužno je provoditi prekogranično, u suradnji slovenskih i hrvatskih tijela, s obzirom da se radi o jedinstvenim populacijama na jedinstvenom i specifičnom biogeografskom području kojim se upravljalo na jednaki način. Za sada se ovakvi prekogranično planirani, integrativni planovi upravljanja temeljeni na poznavanju biologije vrsta, kao i na promjenama klime koje očekujemo u budućnosti, ne provode na PPP. Projekt je razvijen u suradnji svih partnera, uključujući Zavod Republike Slovenije za varstvo narave, te u dijalogu sa Zavodom za zaštitu okoliša i prirode u Hrvatskoj, te će glavne koristi kroz aktivno sudjelovanje u aktivnostima i diseminacijom rezultata od njega imati dionici u zaštiti prirode, poput oba Zavoda, javnih ustanova koje upravljaju zaštićenim i N2K područjima, JR(L)S, stručna javnost, regionalno stanovništvo i posjetitelji zaštićenih dijelova prirode svih uzrasta.

Izvor: projektna prijava SIHR00142

Naslov projekta: Brigom o suhim travnjacima čuvamo bioraznolikost

Proračun projekta (EFRR sredstva): EUR 547.228,46

Trajanje projekta: 1. 3. 2024 – 31. 8. 2026

Projektni partneri: Nacionalni inštitut za biologijo, Kozjanski park, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatski prirodoslovni muzej, Javna ustanova Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje

Projektom CarEx (akronim dolazi od kombinacije riječi na engleskom jeziku “Care for extensive grasslands”) definirat ćemo ključne parametre za upravljanje ugroženim suhim travnjacima na dva prekogranična projektna područja, koja su zaštićena i ujedno Natura 2000 područja: Kozjanski park (u Sloveniji) i Park prirode “Žumberak – Samoborsko gorje” (u Hrvatskoj).

Cilj je razvoj načina upravljanja travnjacima (naglasak na košnji), koji će osigurati povoljno stanje bioraznolikosti i pocijena njihovog učinka. To ćemo postići klasičnim popisivanjem vrsta te pomoću inovativne metode DNA metabarkodiranja. Neke od novih pristupa u upravljanju ćemo prethodno također testirati na terenu. Rezultati će biti predstavljeni lokalnim korisnicima travnjaka, djelatnicima državnih institucija koje se bave zaštitom prirode i općoj javnosti. Važan dio projekta bit će također podizanje svijesti stručne i opće javnosti o važnosti povezivajućih ekoloških koridora među lokalitetima sa sličnim ekosustavima.

Travnjaci, ekosustavi s prevladavajućom zeljastom vegetacijom, nude brojne usluge ekosustava, od opskrbljujućih, podupirućih, regulacijskih do kulturnih. Travnjaci su također stanište koje podržava jedinstvenu bioraznolikost. U posljednjih 40 godina svjetska populacija divljih biljnih i životinjskih vrsta u razvijenim predjelima kao što je EU smanjila se za 60%, a među najugroženijim su upravo travnjačke vrste. Brojnost vrsta travnjačkih ptica u EU kroz 40 godina smanjila se za 60%, brojnost letećih kukaca u posljednjih 30 godina za 70%, raznolikost travnjačkih biljaka smanjila se za 50%. Glavni razlog ugroženosti je intenzivno korištenje travnjaka.

U Programu Interreg Slovenija – Hrvatska 2021 – 2027 navedeno kako su travnjaci među najugroženijim staništima na prekograničnom području SI – HR. Kako bismo postigli ciljeve EU strategije za bioraznolikost do 2030., nužno je ugrožene ekosustave primjereno zaštititi i u sljedećoj fazi ih obnoviti. To je ujedno jedini put za postizanje održivog razvojnog cilja UN-a pod brojem 15 “Život na kopnu”. Očuvanje bioraznolikosti travnjaka nadovezuje se na Strategiju EU za dunavsku regiju čiji je drugi stup u cijelosti fokusiran na problematiku zaštite okoliša, a specifično se time bavi konkretna mjera: Očuvanje bioraznolikosti, krajobraza te kvalitete zraka i tla. U prvi plan dolazi spoznaja da zaštita neće biti učinkovita ukoliko zaštićena područja ne budu povezana ekološkim koridorima, koji jedini mogu spriječiti genetičku izolaciju i omogućiti migraciju vrsta, što je jedan od ključnih naglasaka EU strategije za bioraznolikost do 2030. godine.

U posljednjem izvješću Europskoj komisiji Slovenija je iznijela da je očuvanje suhih travnjaka na područjima Natura 2000 u Sloveniji nezadovoljavajuće, a isto vrijedi za Hrvatsku. Čitav projekt smo zato usmjerili na zajednički izazov boljem poznavanju i razumijevanju suhih travnjaka. Naš cilj je utvrditi trenutno stanje bioraznolikosti travnjaka na dva zaštićena područja, u Regionalnom parku Kozjansko i u Parku prirode Žumberak – Samoborsko gorje. Parkovi čine pogranično područje sa suhim travnjacima, iako se fizički ne dotiču. U istraživanje ćemo, pored klasičnih terenskih metoda popisivanja, uvesti novu, suvremenu metodu metabarkodiranja, kojom zapravo stanje bioraznolikosti možemo ocijeniti složenije, jer se temelji na većem broju taksonomskih skupina, za razliku od klasičnog pristupa. Pomoću te metode moći ćemo opisati i sezonske promjene u bioraznolikosti kao i promjene nastale uslijed košnje. Koristeći novoprikupljene podatke razvit ćemo i testirati pionirske režime košnje na pilot plohama. Pomoću popisa i analiza ustanovit ćemo koji su režimi povoljniji za veći broj travnjačkih vrsta, a ne samo za pojedine vrste kao što današnje mjere nalažu. Važan cilj projekta je u obje države ojačati svijest o važnosti povezujućih koridora među zaštićenim područjima. Povezanost suhih travnjaka na oba projektna područja utvrdit ćemo pomoću ptica i leptira, a izradit ćemo i dokument koji će društvenoj i stručnoj javnosti povećati svijest o važnosti povezivanja i ekoloških koridora, što se trenutno ne provodi ni u Sloveniji ni u Hrvatskoj.

Vrlo važan dio projekta je obrazovanje i promocija o važnosti i ugroženosti suhih travnjaka i o novorazvijenim rješenjima za upravljanje. U tom području članovi projektnog tima imaju dugogodišnje iskustvo, a djelatnici oba parka dobru povezanost s lokalnim stanovništvom. Organizirat ćemo predavanja, radionice, u školama dane prirodoslovlja i predavanja, a na radionice na kojima ćemo predstaviti naša postignuća pozvat ćemo zaposlenike regionalnih i državnih ustanova, zaduženih za očuvanje prirode. Sudjelovat ćemo na festivalu Kozjanskega jabolka, koji godišnje posjeti preko 20.000 ljudi. Povezat ćemo se s drugim zaštićenim područjima, istražit ćemo europsku literaturu kako bismo uz razmjenu dobrih praksi pronašli najbolja rješenja za očuvanje bioraznolikosti suhih travnjaka.

Izvor: projektna prijava SIHR00157

Naslov projekta: Unaprjeđenje urbane infrastrukture za zelenije jezgre sjevernog Jadrana

Proračun projekta (EFRR sredstva): EUR 1.529.018,10

Trajanje projekta: 1. 3. 2024 – 31. 8. 2026

Projektni partneri: Grad Kastav, Mestna občina Koper, Občina Izola – Comune di Isola, Lokalna akcijska grupa “Terra liburna”, Univerza v Ljubljani-Biotehniška fakulteta, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Glavni cilj projekta ZeleNatura je unaprijediti urbana područja gradova sjevernog Jadrana zelenom infrastrukturom, poboljšati alate i metode upravljanja i praćenja stanja zelene infrastrukture te osvijestiti i educirati građanstvo prekograničnog područja o višestrukim uslugama zelene infrastrukture. S obzirom na izgrađenu urbanu infrastrukturu, jedinice lokalnih samouprava projektnog područja suočavaju se s izazovom uređenja zelene infrastrukture unutar gusto naseljenih urbanih područja i smanjenja djelovanja toplinskih otoka. Iako su počele samostalno uvrštavati planiranje zelene infrastrukture u svoje prostorne planove i slijediti načela nacionalnih dokumenata usmjerenih na razvoj zelene infrastrukture, u Hrvatskoj i Sloveniji, konkretan rezultat još nije vidljiv. Do navedenog dolazi zbog nedostatka unificiranog sustava upravljanja i praćenja stanja zelene infrastrukture, kao i nedostatka dokumenta koji bi standardizirao parametre važne za praćenje stanja i upravljanja zelenom infrastrukturom.

Projekt ZeleNatura pristupit će suočavanju s navedenim izazovima i rješavanju problema na dvije razine: uključivanjem drugih lokalnih jedinica samouprave s projektnog područja kako bi ishodi bili kvalitetniji te uključivanjem lokalnog stanovništva u prostorno planiranje zelene infrastrukture u urbanim dijelovima Kastva, Kopra i Izole. Zajedničkim rješavanjem navedenih problema stvorit će nova zelena urbana mreža projektnog područja koja će kroz aktivnosti projekta ZeleNatura poticati ostale jedinice lokalnih samouprava na primjenu projektnih ishoda kako bi se zelena urbana mreža povećala i stvorila zelenija regija sjevernog Jadrana.

Temeljem primjera dobre prakse već uspješno provedenih projekata uređenja zelene infrastrukture u urbanim središtima Europe i suradnjom s drugim jedinicama lokalnih samouprava kroz fokus grupe, partneri će izraditi Zajednički plan standardizacije zelene infrastrukture na području sjevernog Jadrana. Plan standardizacije podrazumijeva unificiranje pojmova vezanih uz zelenu infrastrukturu, skup elemenata zelene infrastrukture i definiranje zakonitosti provedbe u prostoru, metodologiju mapiranja i izrade baze podataka, te načela upravljanja zelenom infrastrukturom. Navedeni Plan bit će baza za izradu svih lokalnih dokumenata povezanih s ulaganjem u zelenu infrastrukturu, provedbu zajednički razvijenih pilot projekata uređenja zelenih površina u Kastvu, Kopru i Izoli te izradu zajedničkog rješenja (alata) u obliku digitalnog sustava za upravljanje i praćenje stanja zelene infrastrukture. Sustav će biti realiziran u obliku web sučelja koje će biti dostupno na partnerskim web stranicama, a pristup podacima bit će otvoren i za javnost. Podaci će se unositi i ažurirati temeljem mapiranja zelene infrastrukture, prema uputama iz Plana standardizacije.

Posebnost ovog sustava je, osim unificiranosti podataka na programskom području i otvorenog pristupa informacijama za javnost, mogućnost predviđanja stvaranja toplinskih otoka i njihova pravovremena prevencija. Kako bi se mogla pratiti razlika u stanju bioraznolikosti i klimatskih uvjeta prije uređenja zelenih površina i nakon, novi alat omogućit će prikazivanje rezultata monitoringa putem digitalnih totema na pilot područjima.
Dodana vrijednost ovakvom pristupu zelenoj infrastrukturi je uključivanje prijedloga lokalnog stanovništva u samo planiranje radi specifičnosti prostornih urbanih planova na području pilot gradova. Kroz savjetodavno djelovanje Zelenog vijeća i edukativnim radionicama, lokalno stanovništvo bit će uključeno u projekt ZeleNatura kako bi zajedničkim djelovanjem doprinijelo poboljšanju kvalitete života u urbanim područjima sjevernog Jadrana. Tako će se pridonijeti širenju svijesti o važnosti prirode i bioraznolikosti općenito.

Kroz stručne konferencije, navedeni cjelokupni sustav za upravljanje i praćenje stanja zelenom infrastrukturom temeljen na Zajedničkom planu standardizacije zelene infrastrukture, bit će prezentiran jedinicama lokalne samouprave i relevantnim dionicima koji mogu imati dobrobiti od implementiranja navedenih rješenja.

Ozelenjivanjem Kastva, Kopra i Izole stvorit će se prilika za boljim povezivanjem navedenog područja sjevernog Jadrana te stvaranje zelenijeg pograničnog područja. Nove zelene atrakcije u gradovima će utjecati na zadržavanje lokalnog stanovništva na tom području.

Izvor: projektna prijava SIHR00182

Naslov projekta: CENTar za INOvacije u Socijalnoj Skrbi

Proračun projekta (EFRR sredstva): EUR 690.147,87

Trajanje projekta: 1. 3. 2024 – 28. 2. 2026

Projektni partneri: Primorsko-goranska županija, DOM ZA STARIJE OSOBE „KANTRIDA“, RIJEKA, Zaklada Sveučilišta u Rijeci, DOM NINE POKORN GRMOVJE, Alma Mater Europaea – Evropski center, Maribor

Projekt “CENTINOSS” usredotočuje se na razvoj i implementaciju novih modela pružanja socijalnih usluga. Zbog svoje dobi, starije osobe i osobe s psihičkim smetnjama ne samo da su podložnije raznim zdravstvenim problemima, već često žive same ili u domovima za starije osobe i osobe s psihičkim smetnjama, što ih čini manje povezanima s društvom i osjetljivijima na socijalnu izolaciju. To može imati negativan utjecaj na njihovo zdravlje i dovesti do osjećaja usamljenosti i depresije.

S obzirom na navedeno, domovi i klubovi za starije osobe i osobe s psihičkim poteškoćama su vrlo važni zato što pružaju sigurno i adekvatno okruženje za starije osobe. To su mjesta na kojima starije osobe i osobe s psihičkim poteškoćama mogu provoditi vrijeme sa svojim vršnjacima i imati pristup raznim aktivnostima i socijalnom životu, što je posebno važno ako su ostali socijalni kontakti ograničeni. Osim toga, ovi klubovi i domovi pružaju profesionalnu skrb i pomoć starijim osobama koje su ovisne o drugima za osnovne dnevne potrebe. Domovi za starije osobe su često potrebni za one koji ne mogu samostalno živjeti zbog fizičkih ili psihičkih ograničenja, a klubovi za starije osobe nude program aktivnosti i pomažu u održavanju socijalnih veza koje su važne za zdravlje starijih osoba.

Povrh toga, klubovi za starije osobe iznimno su važni i ključni za održavanje kvalitete života i dobrobiti starijih osoba, a koje nisu direktni korisnici domova. Zbog naglog povećanja potreba za skrb uslijed starenja stanovništva, niti jedan javni ili profesionalni sustav ne može preuzeti kompletnu skrb, već se mora osloniti na postojeću neformalnu socijalnu mrežu skrbništva, koja danas pokriva tri četvrtine potreba za skrbi u EU, a po svojoj prirodi je izvaninstitucijska.

Cilj izvaninstitucijskih usluga je omogućiti starijoj ovisnoj osobi ili osobi s psihičkim smetnjama što duži ostanak u vlastitom domu uz održavanje zadovoljavajuće kvalitete života, no također je cilj povećati broj trenutnih korisnika te učiniti usluge dostupnijima kao i usmjeriti pažnju javnosti na osobe treće životne dobi kroz promidžbene aktivnosti koje informiraju javnost o dostupnim uslugama, a što je cilj aktivnosti koji se namjeravaju provoditi u okviru ovog projekta.

Iz tog razloga, glavni cilj projekta je jačanje prekogranične institucionalne suradnje među dionicima u sustavu socijalne skrbi, zdravstva i povezanim područjima kako bi se unaprijedilo zdravlje i kvaliteta života starijih i osoba s psihičkim smetnjama u prekograničnom području Slovenije i Hrvatske te ojačati partnerstvo i suradnju organizacija koje se o njima brinu. Navedeno se očekuje postići kroz unaprjeđenje kvalitete skrbi kao i poboljšanje suradnje među organizacijama koje pružaju usluge skrbi. Projekt će ostvariti niz ishoda, uključujući razvoj novih modela skrbi, uspostavu mreže suradnje između organizacija za skrb o starijima okrunjenu zajedničkom prekograničnom strategijom kao i uspostava novog „Centra za socijalne inovacije“ za nastavak edukacije njihovih volontera i djelatnika.

Korist od ovih ishoda će imati starije osobe i osobe s psihičkim smetnjama u prekograničnom području, kao i organizacije koje pružaju usluge skrbi te njihovi djelatnici. Pristup koji će se primijeniti u projektu uključuje prekograničnu suradnju organizacija u Sloveniji i Hrvatskoj, što će omogućiti razmjenu znanja i iskustava te zajedničko rješavanje problema u skrbi o starijim osobama. Prekogranična suradnja je neophodna zbog činjenice da se starije osobe u prekograničnom području suočavaju s istim izazovima, ali su često ograničene u pristupu odgovarajućim uslugama. Navedeno se planira ostvariti kroz stručnu razmjenu znanja i iskustva među radnicima zaposlenim u domovima, dnevnom centru Doma „Nina Pokorni“ i klubovima starijih osoba Doma „Kantrida“ te susrete korisnika koji su neposredno uključeni u pilot aktivnosti , razmjena mišljenja i iskustva.

Nadalje, sinergija između donositelja odluka na programskom području te znanstvenih centara i stručnih organizacija biti će korištena kao glavni pokretač poticanje novih društveno – socijalnih inovacija i spoznaja kako bi se skrb za starije osobe u programskom području dovela na što višu razinu. U sklopu projekta, koristeći institucijsku potporu vodećeg partnera, uspostavit će se „Centar za socijalne inovacije“ kao potpora za sva buduća nastojanja koja streme ka unaprjeđenju pružanja usluga u domovima i klubovima za starije osobe.

Projektni rezultati biti će direktno prenosivi ostalim zainteresiranim dionicima kroz metodologije i alate razvijene u sklopu projekta. Uspostava „Centra za socijalne inovacije“ te dugoročni doseg svih projektnih isporučevina osigurat će prenosivost projektnih rezultata čak i nakon njegovog službenog završetka.

Izvor: projektna prijava SIHR00165

Naslov projekta: Izazovi za sprječavanje i suzbijanje energetskog siromaštva

Proračun projekta (EFRR sredstva): EUR 404.281,60

Trajanje projekta: 1. 4. 2024 – 31. 3. 2026

Projektni partneri: Međimurska energetska agencija d.o.o., Regionalna energetska agencija Sjever, Lokalna energetska agentura Spodnje Podravje, Lokalna energetska agencija za Pomurje

Zajednički izazov koji projekt rješava kroz prekograničnu suradnju odnosi se na unapređenje znanja i svijesti donositelja odluka, kao i povećanje suradnje između donositelja odluka i „stanja na terenu“, na području sprječavanja i suzbijanja energetskog siromaštva u kućanstvima. Procjene koje povezuju energetsko siromaštvo s odgovarajućom razinom rizika od socijalne isključenosti i vlastite projekcije pokazuju da je oko 20% kućanstava u programskom području suočeno s problemom energetskog siromaštva. Programsko područje također u posljednje vrijeme bilježi rast cijena energije i energenata, što dodatno pridonosi porastu problema energetskog siromaštva. Stanje na terenu zahtijeva djelovanje. Za identifikaciju energetskog siromaštva potrebno je postaviti realna polazišta; prikupiti stvarne podatke na terenu i utvrditi broj kućanstava koja se već suočavaju s problemom energetskog siromaštva i broj onih koja će se uskoro suočiti s energetskim siromaštvom. Energetsko siromaštvo doista je višestruk problem i izazov koji zahtijeva suradnju između ključnih aktera i donositelja odluka koji mogu poduzeti konkretne aktivnosti. S druge strane, potrebno je pripremiti polazište za djelovanje i prijedlog mogućih rješenja.

Projekt će doprinijeti smanjenju energetskog siromaštva kroz aktivnosti usmjerene na poboljšanje energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije u kućanstvima. Rezultati će se odražavati u nižoj potrošnji energije, energetskoj učinkovitosti i boljem iskorištenju endogenog potencijala lokalnih izvora energije te u konačnici manjoj emisiji CO2. Koncept akcijskog plana uključuje socijalno ranjive i ugrožene skupine u programskom području koje su najviše pogođene energetskim siromaštvom. U okviru projekta će se stvoriti inicijativa temeljena na pristupu odozdo prema gore, testirat će se različiti pristupi i pripremiti polazišne točke i definirati obveze za koordiniranu borbu protiv energetskog siromaštva.

Projekt I-PRODER okuplja četiri partnera, od kojih je svaki zadužen za provođenje aktivnosti u svojoj regiji. Partneri posjeduju interno znanje i kompetencije, jer su već sudjelovali u provedbi različitih projekata. U razdoblju visokih troškova energije, koji su nastali kao posljedica rata u Ukrajini, projektni partneri su uočili da su se problemi i izazovi povezani s energetskim siromaštvom u svim regijama programskog područja još više povećali. Činjenica je da partneri poznaju teren, ali nemaju sve potrebne podatke o stanju i nemaju prikupljene primjere dobrih praksi, politika i instrumenata koje bi mogli osigurati kroz suradnju na projektu. Vodeći partner već je provodio aktivnosti vezane uz ublažavanje energetskog siromaštva, PP4 je proveo terenske preglede i posjeduje određene podatke za slovenske regije Pomurja i Podravja, dok će hrvatski partneri u sklopu projekta provoditi energetske preglede u kućanstvima te na taj način osigurati dio ulaznih podataka za analizu i prikaz opasnosti od energetskog siromaštva. Svi projektni partneri uspostavit će kontakt s ključnim organizacijama u regiji koje mogu osigurati podatke koji nedostaju. Izradit će se prekogranična metodologija za provedbu ovih aktivnosti i na kraju će se izraditi analitičko izvješće o stvarnom stanju energetskog siromaštva na prekograničnom području. U okviru drugog radnog paketa će se pripremiti pregled dobrih politika i instrumenata u borbi protiv energetskog siromaštva. Kroz komparativnu analizu politika i instrumenata za borbu protiv energetskog siromaštva pripremit će se presjek ključnih elemenata i na temelju toga će se izraditi pilot model tehničke pomoći gradovima/općinama za pripremu projekata usmjerenih na rješavanje energetskog siromaštva. Akcijski plan sprječavanja i suzbijanja energetskog siromaštva s preporukama za SI-HR prekogranično područje bit će temelj za suradnju, sadržavat će smjer rada i okvir koji će definirati potencijalne organizacije za njegovu implementaciju. Važan dio ovog dokumenta predstavljat će identificirane i predložene mjere za suzbijanje i sprječavanje energetskog siromaštva.

Organizacije će potpisati Protokol o priznavanju i predanosti provedbi mjera za smanjenje energetskog siromaštva. Potpisnici, kao što su donositelji odluka na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, te druge ključne organizacije koje utječu na energetsko siromaštvo, osigurat će da projekt nakon završetka ima trajan učinak na programsko područje i njegove stanovnike. Formirat će se prekogranična mreža organizacija čija će dugoročna suradnja biti usmjerena na praćenje provedbe protokola i prekogranično praćenje promjena politike i razvoja novih instrumenata u području rješavanja energetskog siromaštva. Nastavak suradnje će se, u mjeri u kojoj je to relevantno i potrebno, osigurati suradnjom i/ili daljnjim uključivanjem u EU projekte. Dodana vrijednost projekta bit će smanjenje energetskog siromaštva u slabije razvijenim regijama Slovenije i Hrvatske.

Izvor: projektna prijava SIHR00173